Samo preko pola roditelji žele Belgijski školu ljetne praznike da budem blizu, prema rezultati ispitivanja organizirala Flamanske Konfederacije Roditelji i Roditelja Udruženja (VCOV) i objavio Flamanske novine De Zondag za vikend. Neki više od 14,000 roditelji koji su učestvovali vjerovati da su dva mjeseca za odmor, jer svoju djecu da se zaboravi nešto od onoga što su naučio tokom školske godine kao nestale svoje kolege.

“Generalno mišljenje varira,” kaže Karolien Bouchet, direktor obrazovanja u VCOVU. “Uska većina od 51,5% želi skratiti ljetne praznike. Među roditeljima koji više vole zadržati dva mjeseca ljetne praznike (43.1%), često-čuo argument je, da porodice, društva i posao situacija se spremila da dva mjeseca za odmor.”

VCOV je također upitao roditelje koji bi korekcije više voljeli da se o podjeli školskih praznika okarakterizira. Tek nešto manje od polovine roditelja (44,5%) preferira skratiti ljetne praznike za dvije sedmice, uz produženje jeseni i polugodišta od po dvije sedmice. Za 20,5% ispitanika, ljetni praznici bi se trebali skratiti bez produžavanja jesenjeg i proljetnog odmora. Među ostalim prijedlozima su produženje božićnih praznika i uvođenje cjelosedmičnog praznika u maju umjesto produženog vikenda.

U Francuskoj govoreći Belgiji, ljetni praznici će biti skraćeni za dvije sedmice u odnosu na školsku godinu 2022-2023. To se nadoknađuje dodatnom sedmicom u jesen i prolećnim raspustima. I u Flandriji postoji pitanje Da li bi dvodnevni ljetni praznici trebali biti preuređeni.

Stručnjaci se već godinama slažu po pitanju korisnosti preuređivanja školskog kalendara. Oni slažu da je ljetnji praznike od devet sedmica je dugo za neku djecu dok jesen a proljetni praznici su mi previše kratke za studente za gorivo dovoljno. Kada psiholog Ignace Glorieux iz Brisela’ VUB univerziteta zalagao za promjenu u 1997, tamo je već široku političku podršku za to, ali ga nije upoznao. Francuski-kad smo kod ministar obrazovanja Caroline Désir je prvi betona korake ali sumnje ostati li joj Flamanske kolege će pratiti.

Flamanske ministar obrazovanja Ben Weyts kaže da nije protiv reorganizaciju u principu, ali ne želim da drži rasprave ponovo tokom prošlu školsku godinu, u sred coronavirus krize. Za njega, debata ne može biti ograničena ni na oblast obrazovanja. Weyts je stoga zatražio savjet od flamanskog Vijeća (VLOR) i konsultativnog tijela socijalnih partnera (SERV). Te preporuke se ne očekuju do naredne godine.

“U Brisel, morat ćemo vidjeti, koliko ljudi iskustvo problema sa preuredio praznike,” rekao glasnogovornik Ben Weyts. “Međutim, to je posljedica autonomije dviju zajednica. Bilo bi čudno ako se Flamanske nacionalista ministar, koji je pre-poprilično u korist da autonomiju, iznenada se žali zbog toga.”

Obojica ministara donose odluke za svoje vlastite zajednice, ali ne uzimaju u obzir ljude koji moraju raditi na obje školske mreže preko particija. To se dešava svuda duž jezičke granice, ali posebno u Briselu, gdje obrazovanje holandskog i francuskog govornog područja često doslovno dijele školske zgrade.

A šta je sa učiteljima? Socijalističke obrazovanje unije FGTB je već ispitala njenih članova u kontekstu Weyts žena konsultacije rundu. “Nekih 57% njih bilo je protiv reforme školskih praznika, 43% za,” izjavila je generalna sekretarka Nancy Libert.

“Ono što se istaklo je da je, s našim članovima u Briselu, to bilo upravo obrnuto. 56% ih je bilo pro, a 44% ih je više željelo zadržati postojeći aranžman. Ovo verovatno igra ulogu u činjenici da nastavnici u Briselu češće imati djecu u drugom ili oboje jezik mreža.”

Da li Flanders slaže se da je nešto niko nije siguran, ali prema Kalvin Soiresse Njall član Briselu parlament i predsjednik obrazovnog odbora u parlamentu francuske Zajednice, mišljenja se mijenjaju.

“Nešto se kreće u Flandriji,” rekao je on. “Ministar Weyts izjavio je da ne želi o tome razgovarati, u međuvremenu je zatražio savjetodavna vijeća za njihovo mišljenje, a u medijima je i debata živa. Vlada francuske zajednice zatražila je od ministra Désira da nastavi dijalog. Ona bi također mogla odgoditi uvođenje na godinu dana ako druge zajednice potpišu sporazum pod tim uslovom.”

Stib također razmatra posljedice po svoju operaciju tokom školskih praznika. “To je, naravno, nije tajna da se fokusirati transporta u Briselu je na francuski-kad smo kod škole (220.000 učenika protiv 50,000 u holandski-jezik obrazovanje),” rekao glasnogovornik Stib. “U vrijeme kad je holandski govornika još lekcije i francuski govornika ne, mi ćemo preći na neka vrsta svjetla praznik mode i u mjesta gdje postoji potreba, frekvenciju će se ne smanji.”